“Na pokopu đenerala Draže će se okupiti više Srba
nego što je bilo ljudi na sahrani Pape”
Nakon što je Skupština Srbije izjednačila partizane i četnike, te nakon što je pristala da bude pokrovitelj ovogodišnjeg skupa ravnogoraca na Ravnoj gori, uslijedilo je dosad nezamislivo iznenađenje: Srbija će se bezmalo šest decenija nakon smrti đenerala Draže, na višemilionskom, dosad nezabilježenom sprovodu, oprostiti od komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske, koji će, navodno, biti ukopan u Hramu Svetog Save u Beogradu.
Navodno, okupit će se više Srba nego što je bilo ljudi na sahrani Pape. Ideja o pravljenju najvećeg sprovoda u povijesti pojavila se nakon što je penzionisani oficir Ljubo Lazarevski navodno otkrio mjesto na kome je 18. juna 1946. ubijen i pokopan đeneral Draža sa još osmoricom četnika. On tvrdi da je đeneral ubijen i pokopan na lokaciji koja se zove Lisičiji potok, a nalazi se 400 metara od Belog dvora na Dedinju. Time su otpale dosadašnje verzije da je đeneral Draža ubijen na Adi Ciganliji, gdje je bačen u živi kreč kako bi mu se izgubio svaki trag, jer se Titova vlast plašila da bi njegov grob mogao postati «srpsko svetište».
Nakon svjedočenja Ljube Lazarevskog srpske vlasti planiraju ekshumaciju, s ciljem da đeneral Draža bude sahranjen «kako i priliči najvećem srpskom junaku». Prema predviđanjima na sahrani će se okupiti nekoliko miliona Srba, a bit će pozvani i predstavnici diplomatskog kora. Srpska šizija ide tako daleko da se na internet sajtovima predlaže i uzimanje genetskog koda iz posmrtnih ostataka đenerala Draže, kako bi se đeneral mogao klonirati.
S obzirom na srpsku talentiranost za svakovrsne manipulacije, može se sumnjati u vjerodostojnost ovog «otkrića», odnosno, može se pretpotstaviti da je grob đenerala Draže izmišljen, kako bi se priredila ta sahrana koja treba da bude najveći skup Srba u istoriji. Za pretpotstaviti je da će i mošti đenerala Draže biti nosani kroz Srbiju kao što su onomad nosane mošti cara Lazara, ili ko zna koga. Jedni su nestrpljivi da čim prije počne ovaj četnički karneval, pa bi htjeli da se istorijska sahrana dogodi na 59. godišnjicu đeneralove smrti, a drugi opet zastupaju ideju da bi sve trebalo detaljno isplanirati, kako bi se ta sahrana dogodila 18. juna 2006., ravno na 60. godišnjicu. Jedna godina bi bila taman da ekshumirani đeneral obiđe Srbiju i uzduž i poprijeko. K’o Titina štafeta.
Piše: Fatmir Alispahić
Sabah, New York, 13.04.2005.