U pokušaju političke instrumentalizacije Tužbe BiH protiv SRJ pred Sudom u Hagu, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Dragan Božanić posegnuo je za indikativnim argumentom. On kaže da bi u slučaju pozitivnog ishoda za BiH, Republika Srpska mogla biti dovedena u pitanje – “jer je nastala kao posljedica te agresije”.
U logici pravde i morala ova pretpostavka bi imala svoje uporište, no pravo je nešto drugo. Republika Srpska je zaštićena Ustavom BiH; prema toj starijoj kategoriji se ravnaju sva pravna i zakonska ishodišta.
Božanićeva izjava, kao sredstvo pritiska za povlačenje tužbe protiv SRJ – ne čini se naročito bitnom. Pažnju zavređuje da je po prvi put pomenuto “dovođenje u pitanje Republike Srpske”, i to u kontekstu njenog ratnog rodoslova.
Imperativ prava je da bude pravdom. Dejtonska BiH, na neminovnom putu ka evropskim integracijama, morat će približiti raspukline između pravnih i moralnih normi. To će značiti i logičku reviziju aktuelnih činjenica: Karadžićev vojno-politički cilj ima ustavno svojstvo, dok je rodonačelnik Republike Srpske najtraženiji među osumnjičenim za ratne zločine. …I tako redom.
Za reafirmaciju humanizma i tolerancije u BiH čini se bitnim širenje spoznaje o porijeklu Ustava. Teško da će i jedna civilizirana evropska nacija pristati da slavi rezultate genocida i da istrajava na njima. Budućnost podrazumijeva poštivanje ljudskih prava i dizanje manjinskih povrataka na pijedestal svoga nacionalnog interesa; proporcionalno tome uočavat će se besmisao opstajanja nacionalnih homogenija.
Otvoreno društvo, kao propusnica za evropske ekonomske integracije, posve je druga strana svijeta u odnosu na sadašnje stanje ljudskih prava u Republici Srpskoj, ali i u većini dijelova Federacije BiH.
Pravila igre u evropskoj zajednici naroda određena su jasnim standardima, pa ako engleskom Londonu ne smetaju izgradnje džamija, zašto bi to u „srpskoj“ Banja Luci bilo drugačije. …Kao i bilo gdje u državi Bosni i Hercegovini, u bilo kojoj varijanti tolerancije različitosti.
Sasvim je opravdan Božanićev “strah” za opstanak Republike Srpske, kao entiteta u kome se ljudska prava mjere nacionalnom pripadnošću.
„Oslobođenje“, kolumna Diwanhana, 12. IX 1999.