Bošnjački dijalog se širi poput proljeća i nadrasta političke prolaznosti
U petak su u Bihaću predstavnici iz svih općina Unsko-sanskog kantona održali inicijativni skup za pokretanje Bošnjačkog dijaloga. Naredni sastanak kantonalne inicijative održaće se u petak, u Cazinu. Bošnjački dijalog će otpočeti u svim općinama USK, s intencijom da navika bošnjačkog okupljanja i razgovora zaživljava i u manjim mjestima, ali i u bošnjačkim povratničkim naseljima u RS. Sedam dana prije skupa u Bihaću, u Zenici je održana inicijativa Bošnjačkog dijaloga za Zeničko-dobojski kanton. Na skupu u Zenici bilo je preko dvije hiljade Bošnjaka, a doputovale su delegacije iz Žepča, Zavidovića, Busovače, Travnika, te iz više okolnih mijesta. Doputovali su i iz Sarajeva.
Poslije masovnog skupa, koji je imao značenje podrške ideji Bošnjačkog dijaloga, oko 50 uglednih Zeničana i gostiju održalo je sastanak na kome je dogovoren početak i razvoj Bošnjačkog dijaloga. Jučer, u ponedjeljak, i u Travniku se okupila grupa intelektualaca Srednjebosanskog kantona, sa istom namjerom – da putem Bošnjačkog dijaloga mobilizira intelektualni i patriotski potencijal u Bošnjaka.
U Mostaru će se u petak održati inicijativni skup Bošnjačkog dijaloga za Hercegovinu. Time će, sa izuzetkom Goražda, inicijativama biti pokriveni svi kantoni u kojima Bošnjaci čine većinu. U Sarajevu će, kako navode, Bošnjački dijalog biti pokrenut na kraju, iz više razloga, ali i zbog namjere da na ovu svečanost doputuju delegati iz svih bh. općina u kojima je zaživio Bošnjački dijalog.
O ideji Bošnjačkog dijaloga opširno je pisano u «Oslobođenju» od 30. januara 2001, tako da ćemo podsjetiti na samo neke od temeljnica ove svebošnjačke ideje. Riječ je o neliderskoj i nadstranačkoj inicijativi, čija je vrlina u okupljanju bošnjačkih različitosti. Bošnjačka pluralnost imanentno ne može biti u službi jednostranačkih interesa. Smatra se da su razlike u Bošnjaka korisne tek ako imaju zajednički, krovni, za sve obavezujući nacionalni interes; u protivnom, ta je pluralnost okrenuta protiv bošnjačkog naroda, a time i protiv BiH.
Bošnjački dijalog ima namjeru da petkom u šest sati okuplja Bošnjake na razgovor o aktuelnim ili općim pitanjima, te da razvijanjem dijaloga rehabilitira, odveć klonulu, demokratsku i patriotsku svijest u Bošnjaka. Bošnjačko jedinstvo u razlikama nužno će doprinijeti snaženju demokratskog ambijenta u BiH. Kome bi moglo smetati htijenje bošnjačkog naroda da gradi jedinstvo oko temeljnih pitanja svoje bh. opstojnosti i prosperiteta?
Sudeći po medijskoj ignoranciji koja prati Bošnjačke dijaloge, glavnim centrima političke moći sve ovce nisu na broju. Podjednaka ignorancija se događa i u sredinama u kojima vlada SDP-Alijansa, i u onim gdje tavori SDA. Da se u Zenici skupilo dvije hiljade ovaca, bila bi to vijest za mnoge dnevne redakcije. Kad se skupi preko dvije hiljade bošnjačkih glava – to nije vijest?
Valjda se kominternovski priglupo vjeruje da medijska ignorancija može zaustaviti Bošnjački dijalog, koji se i onako gradi pješadijom, od usta do usta, od čovjeka do čovjeka. Eto, nekoliko tuzlanskih sesija potpuno je, po ideološkoj direktivi, ignorirano od lokalnih radio i tv stanica. Šta to vrijedi kad je na posljednjoj sesiji, koja je bila posvećena odluci IMC-a o ukidanju Bošnjačkog radija «Hayat» – sala od 500 mijesta bila mala da primi sve koji su došli?!
Moguće je razumjeti zebnju SDA da će bošnjačko jedinstvo u razlikama razobličiti «ekskluzivitet» kojim se ova stranka ponašala kao vlasnik bošnjačkog naroda. Moguće je razumjeti i neutemeljenu paranoju SDP-Alijanse da je Bošnjački dijalog revitalizacija SDA; taman posla, jer dijaloška otvorenost demontira sehardžijski koncept SDA. Bošnjački dijalog podvrgava kritici svaku vlast od koje su ovisila ili ovise bh. i bošnjačka pitanja, i to je odgonetka mučnine i u lijevom i u desnom taboru. Dakako, moguće je razumjeti i oštro negodovanje čelnika VKBI, koji već godinama o bošnjačkim pitanjima mudroslove u zatvorenom krugu. Ni VKBI, ni «Preporod», svoje aktivnosti nisu spustili prema bošnjačkoj pluralnosti. Nije im pravo, jer Bošnjački dijalog otkriva sve ono što su oni trebali činiti, a nisu, budući da su uglavnom bivali filijale SDA. Ove institucije teško da ičim smislenim mogu pravdati poturanje klipova izgradnji bošnjačkog jedinstva u razlikama.
Nakon Tuzle, Zenice, Travnika, Bihaća, Mostara… – bilo bi iluzorno proganjati Bošnjački dijalog. Egzistencijalna potreba Bošnjaka za jedinstvom u razlikama odveć je nadrasla dnevno-političke prolaznosti. Ko to na vrijeme shvati, učiniće dobro i sebi i Bošnjacima. I Bosni i Hercegovini, dakako.
“Oslobođenje”, kolumna Diwanhana, 20. III 2001.