Dino Pekarić: MISTERIJE I RELIGIJE – „Pouka Objave – Potop“, „Proroci i svete knjige“, „Magija i tajanstvene pojave“, „Proročanstva Pape i Madone“, „Anđeli i demoni duše“ i „Oni su među nama“.
Dino Pekarić je osebujna istraživačka i stvaralačka figura u bosanskoj publicistici, otuda što u svojim djelima saobražava historijske i religijske izvore kojima nastoji odgonetnuti ili bar osvijetliti neke od najvažnijih pojmova i misterija ljudskog bitka. Fascinantan je obim izvora koje je Pekarić koristio u sakupljanju i selektiranju građe od koje je pleo svoje priče o tajnama čovječanstva. Riječ je o višedecenijskom radu, o opusu koji je nastajao bezmalo 40-tak godina, da bi iznenada izronio pred nas, kao jedno od najobimnijih i najzanimljivijih dijela u bosanskoj publicistici. Sama činjenica da neko u javnost izlazi sa mogućnošću objavljivanja serijala od 12 knjiga, odnosno tomova jedne pripovijesti o misterijama i religijama, zavređuje pozornost, jer se takvo što kod nas dosad nije dogodilo. Oni plodniji autori, obično, čitav život pišu i s vremena na vrijeme objavljuju, oni vredniji dožive da im se u poznim godinama objave izabrana ili sabrana djela, ali, nikad niko dosad nije čitav život pisao, od toga objavio dvije-tri knjige, a da se u poznim godinama predstavio sa (mogućim) objavljivanjem sabranih dijela u 12 knjiga, ili u dva kola po šest knjiga. …Zapravo, svejedno je već u kojoj izdavačkoj kombinaciji.
Nakon dvije zasebne, i zapažene knjige, pod naslovima „Sljedbenici Knjige“ i „Isus/Isa (a.s.) u kršćanstvu i islamu“, Dino Pekarić nam se predstavlja sa prvim kolom „Misterije i religije“, od šest knjiga, i to pod ovim naslovima:. „Pouka Objave – Potop“, „Proroci i svete knjige“, „Magija i tajanstvene pojave“, „Proročanstva Pape i Madone“, „Anđeli i demoni duše“ i „Oni su među nama“. U doglednoj budućnosti, kao drugo kolo bi se trebalo pojaviti još šest knjiga, i to: „Bijela božanstva“, „Sinovi Neba“, „Carstva kamenih božanstava“, „Čuda izlaska“, „Svetost Božjeg hrama“ i „Nestali u vremenu“.
Ukupni Pekarićev publicistički opus, dakle, čini 14 knjiga, međusobno povezanih tematskim mostovima i prepoznatljivim autorskim rukopisom, po čemu je Dino Pekarić ako ne najplodniji, a ono jedan od najplodnijih bosanskih publicista. Naime, kad se tako vidi, i sagleda, Pekarićev opus, onda se prema autoru i njegovom djelu stiče jedno primjerno poštovanje, budući da nam se to djelo opredmećuje kao cjelokupan život Dine Pekarića, sa onim nepreglednim satima u kojima ovaj pisac traga za izvorima, zapisuje ih i upoređuje, napose, putuje po bijelom svijetu da sam osjeti mitska mjesta ljudske postojbine.
Pekarićeva djela nisu samo tragalaštvo za najvećim tajnama čovječanstva, niti su puka fascinacija svekolikim misterijama, jer Pekarić je životnim iskustvom odveć nadišao senzacionalizam, a vjerskim određenjem odveć se posvetio didaktičnoj misiji prosvjećivanja i upućivanja. Otud njegova djela nastoje u jednoj interaktivnoj relaciji u čitatelju probuditi strast za tragalaštvom, i to tako što se Pekarić ne stavlja u poziciju sveznajućeg, onog koji zna i natura odgovore, već tek u poziciju vodiča kroz teško prohodne predjele velikih znanja i još većih tajni. Pekarić vješto i suptilno predstavlja moguće odgovore, a na čitateljskoj invenciji je da ih osvoji i usvoji. Upravo ova interaktivna dimenzija Pekarićeva stila predstavlja ponajveću vrijednost njegova djela, utoliko što od čitatelja traži tragalački aktivizam, a koji nije teško osjetiti u dodiru sa intrigantnim temama i najvećim svjetskim tajnama. Ovu osobinu primijetio je i ugledni univerzitetski profesor dr. Hrustem Smailhodžić koji u zapisu o prvoj knjizi iz ovog prvog kola, o knjizi „Pouka objave – Potop“, veli: „On (Pekarić) analizira razlike i sličnosti vezane za potop i pri tome ostavlja čitaoca da sam prosudi da li je potop mit ili stvarnost“.
U sveobuhvatnom radu Mirzeta Ibrišimovića recenziran je sadržaj prvog kola, opisan sadržaj šest knjiga, tako da se u ovoj recenziji nećemo baviti aspektima sadržaja i značenja. Želimo još ukazati na činjenicu da bosanska publicistika dobija jednog vrijednog autora koji se, poput Semira Osmanagića i Ahmeda Bosnića, bavi vječno zanimljivim rubnim područjima znanosti. …Mada je pojam „rubnosti“ odveć upitan, budući da te granice određuju vladajući akademski diskursi. A ta rubna područja nepresušan su izvor čitateljske žeđi, tako da nema sumnje da će djela Dine Pekarića biti rado čitana na ovim jedinstvenim jezičkim prostorima.
Batva, 9. februar 2013.
Mr. sc. Fatmir Alispahić