Članci

Galerija za ljude i golubove

Avdo Kalesić, slikar i prvi privatni galerist TuzleGalerija za ljude i golubove

Galerija Avde Kalesića je danas jedino mjesto koje likovni život stare čaršije i suvenirski identitet Tuzle čini gradskim, a ne provincijskim.

Prerastanje provincije u gradsku sredinu moguće je mjeriti i spremnošću lokalnih organa vlasti da institucionaliziraju projekte koje grad čine gradom, odnosno da pod krov gradskog interesa stave i individualna htijenja koja bi mogla koristiti stvaranju imidža jednog grada. Odveć je poznato da nekoliko institucija kulture u Tuzli skapavaju bez konkretne podrške kantonalnih i općinskih organa vlasti, a time se ne može ni očekivati da bi određeni individualni napori tuzlanskih umjetnika mogli postati predmetom interesovanja lokalnih vlasti. Izuzev ako iza njih ne stoji neka lobistička ili familijarna linija.

Suvenirski identitet grada
Tuzla je jedan od rijetkih gradova u BiH koji ima bogatu kulturnu tradiciju, podatnu za uobličenje u plodonosan marketinški imidž grada, ali ne postoji ni tračak strateškog odnosa prema ovoj nužnosti, po kojoj se grad razlikuje od provincije.
Nikada se niko nije pozabavio potrebom da Tuzla dobije uobličene suvenire, razglednice, stare i nove, znakove identiteta, monografije i publikacije, nešto što bi se moglo ponijeti iz ovog grada kao dar koji govori o gradskom biću Tuzle. Barem Tuzla ima obilje materijala za pretvaranje u originalne suvenire, kao što su kristal soli, bočiće sa ostacima panonskog mora, slani bunar u raznim veličinama i materijalima, i sl., a da ne govorimo o paleti artikala koji bi mogli nositi znakove Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića.
Ovu ilustraciju palanačkog odnosa prema postojećim gradskim vrijednostima Tuzle vrijedilo je navesti kako bismo razumjeli koliko je značajna individualna misija slikara i prvog privatnog galeriste Tuzle Avde Kalesića, umjetnika i tuzloljuba koji je prvi u kulturnoj povijesti Tuzle otpočeo put na kome su se davno trebale naći gradske vlasti, a s ciljem stvaranja i uobličenja suvenirskog identiteta grada.

Slikar uspomena
Avdo Kalesić je slikar, član ULUBIH-a, autor desetak samostalnih i sudionik brojnih kolektivnih izložbi. U kulturnoj stvarnosti tuzlanskog kraja odveć je prepoznatljiv kao jedan od nekoliko slikara koji su svoj slikarski opus dominantno posvetili Tuzli, jedinom gradu na svijetu koji je kao žrtva eksploatacije soli ostajao bez svoje urbane, a time i duhovne prepoznatljivosti. Od 1907. godine, kada su uočene prve deformacije terena, pa do danas, u Tuzli je srušeno oko 3000 stambenih jedinica, a nestajanje urbanog identiteta učinilo je da grad postane krcat životom uspomena. Tuzlaci i danas sastanke dogovaraju kod Lovca, stare Gimnazije, Baroka, iako su tu samo ledine gdje su nekad bile ove građevine. Mnoge su slikare povremeno inspirisale sjene nestalih tuzlanskih građevina, dok je Avdo Kalesić u cijelosti svoju poetiku posvetio Tuzli, onoj nestaloj, i ovoj koja nestaje. Iako su se mnogi tuzlanski umjetnici doticali Tuzle, kao motiva i inspiracije, čini se da ni kod jednog od njih Tuzla nije postala opsesija kao kod Avde Kalesića. Jer Kalesić ne želi Tuzlu baštiniti samo kroz svoje slike, već i kroz mogućnost da grad dobije mjesto koje će biti svojevrsna umjetnička suvenirnica njegovog identiteta.

Deprovincijalizacija grada
Prije nego što je otvorio prvu privatnu galeriju slika u kulturnoj povijesti Tuzle, odmah poslije rata, 1996. godine, Kalesić je već bio prepoznatljiv kao slikar tuzloljubac. Njegova galerija se nalazi u samom centru grada, u jednoj od onih osam uličica što se slijevaju prema Kapiji, u blizini najstarije tuzlanske slastičarne “Iljazović”. Jakako, Kalesić je bio svjestan da bi samim izdavanjem tog poslovnog prostora pod kiriju mogao ubrati više novaca, nego što ih uspijeva skuckati prodajom slika, ali njegova nakana nije bila profitne, već duhovne prirode; on je želio da Tuzla dobije objekat kakav do sada nije imala, mjesto gdje se može kupiti slika, suvenir ili neki drugi predmet koji nosi miruh Tuzle.
Od 1996. do danas Kalesićeva galerija “COFI” je postala prepoznatljivi znak kulturološkog identiteta Tuzle. Gotovo da ne postoji značajnija osoba koja je bila gost ovog grada, a da je domaćini nisu odveli u pohode Kalesićevoj otvorenoj izložbi Tuzle. Nedavno je Kalesićev gost bio i visoki predstavnik Paddy Ashdown. Nekad su se gosti vodili u Međunarodnu galeriju portreta, koja je danas uništena svekolikim nemarom, a danas je normalno da se posjeti galerija Avde Kalesića, kao egzotično i tiho mjesto, u vrevi kafića i dućana, koje zrači smirenošću i ljubavlju prema Tuzli. Galerija Avde Kalesića je danas jedino mjesto koje likovni život stare čaršije i suvenirski identitet Tuzle čini gradskim, a ne provincijskim. Dakako, neovisno od ma čije institucionalne (zlo)volje, već isključivo blagodareći ljubavi ovog Tuzlaka prema svome gradu.

Avdo i golubovi
Sam galerijski prostor je uobičajen za ovakve prodajne galerije kakve smo mogli vidjeti u Sarajevu, Mostaru, Dubrovniku, ili Parizu. Tri visoka zida su dupke ispunjena slikama Tuzle, akvarelima, uljima, crtežima. U jednom uglu je Kalesićev štafelaj, gdje ponekad slika, te dvije-tri šamrlice za brojne Tuzlake koji tu navrate na kahvu ili kratak razgovor, kao i za neznance kojima Avdo voli pripovijedati o Tuzli, kakva je nekad bila. U ovoj, jedinoj od rijetkih ulica koje su preživjele stoljeće tonjenja Tuzle, uz vrata Avdine galerije, nastanio se i jedan bračni par golubova. Njih dvoje su postali prava atrakcija za one koji svraćaju u Avdinu galeriju. Kao da izvode ljubavni ples pred ovom oazom umjetnosti, udovoljavajući znatiželji publike. Pojave se tu kad Avdo otvori slikarski dućan, Avdo ih nahrani, kaže koju lijepu riječ, a oni mu prave društvo sve dok ne istekne vrijeme predviđeno za dnevni život Avdine galerije. Poznato je da golubovi svoju plašljivost teško smire, da im treba debelo uvjerenje u prijateljsku naklonost nesigurnog tla. U Avdinoj galeriji je puno smiraja i za ljude, i za golubove. Zbog Avdine duše.

Na današnji dan

  • Nothing has ever happened on this day. Ever.

Kalendar

Januar 2006
P U S Č P S N
 1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
3031  

Arhiva

Kategorije