Hrvatske institucije tzv. kulture iz zapadnog Mostara dobit će iz Zagreba pomoć od 20 miliona maraka, što je deset puta više nego što je za federalne institucije kulture predviđeno budžetom Federacije.
Ustaški Dnevni list iz Mostara, u kome su glavni kolumnisti novinari iz policijskog magazina 60 minuta, ovih je dana afirmativno pisao o nastavku hegemonističke politike Vlade u Zagrebu, koja se kroz finansijsku potporu separatističkim projektima petlja u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Učenici Bobanovog glasnogovornika Smiljka Šagolja, u ovom su listu hvalospjevno pozdravili odluku Vlade Hrvatske da ove godine izdvoji preko 80 miliona kuna za projekte pomoći Hrvatima Bosne i Hercegovine.
Ekskluzivna pomoć hrvatskom narodu, a ne državi BiH, kao i adrese na koje će biti upućena enormna finansijska stredstva, ukazuju da Hrvatska nije ništa izmijenila u odnosu na agresorsku politiku tuđmanacizma.
Camionn cunna for ustashe
U septembru je bez ikakvog kritičkog osvrta prošla izjava Stipe Mesića kojom sugerira da bi BiH, podijeljena na tri etnonacionalne republike, mogla biti – efikasna i u životnom interesu bh. građana. Izgleda da je bh. javnost do te mjere medijski okupirana da nikoga više ne zanima kada se Predsjednik susjedne države deklarira za podjelu BiH. Jednako tako, bez odijeka prolazi činjenica da Vlada Hrvatske već godinama sponzorira separatističke projekte tzv. Herceg-Bosne, te da je ova pomoć iz godine u godinu sve veća. To je svota od oko 20 miliona maraka, koliko, primjerice, iznosi godišnji budžet gradova poput Tuzle i Zenice.
Kratka analiza projekata koje će u Mostaru finansirati Vlada Hrvatske ukazuje na činjenicu da će tzv. kultura tzv. Herceg-Bosne raspolagati sa finansijskim sredstvima sa kojima se, recimo u Zenici, u toku čitave godine realiziraju komunalni, graditeljski i ini projekti gradske administracije.
U Tuzli se vodi debela rasprava da li će kultura dobiti jedan i po ili dva procenta iz ukupnog budžeta, što znači ni čitavih pola miliona maraka, dok će Hrvati u Mostaru za tzv. kulturu dobiti iznos cjelokupnog tuzlanskog budžeta. Sve tuzlanske institucije kulture, koje baštine bogatu tradiciju, rastegnut će se na par stotina hiljada maraka, dok će se tzv. herceg-bosanska kultura rasprostrijeti na iznos od 20 miliona maraka.
Dakako, ovaj iznos ne isključuje legalno pravo tzv. herceg-bosanskih institucija kulture da zahvataju ono što ih sljeduje iz federalnog i kantonalnog budžeta, a i to uz velikohrvatsku naklonost domaćih dužnosnika; tako se dogodilo da nekakav boćarski klub iz Livna ili Duvna, ko bi ga znao, dobije 300.000 maraka od našeg multikulturnog ministra Grahovca, a da desetine bosanskih institucija kulture, sa bogatim rodoslovljem, dobiju tek koju hiljadu, ili ništa.
Tako budžet tzv. herceg-bosanskih institucija premašuje cifru od 20 miliona maraka, i vjerovatno postaje jedan od najbogatijih u Evropi. Stara je to osvajačka shema.
No, istinska dimenzija ovog slučaja raspoznaje se kroz poređenje sa iznosom koji se izdvaja sa institucije kulture od federalnog značaja. Dakle, za sve federalne institucije kulture u toku ove godine predviđeno je budžetom ni cijelih dva miliona maraka, tačnije 1,8 miliona, što je preko deset puta manje nego što će samo od Vlade Hrvatske dobiti tzv. kulturnjaci u zapadnom Mostaru.
Kad se saberu sve stavke u kulturi koje finansira Vlada Federacije, kao što su kinematografija, izdavaštvo, mediji, razna udruženja, itd, itd, a tome treba dodati i institucije od bh. značaja, kao što su Zemaljski muzej i sl. – to po prijedlogu iznosi jedva deset miliona maraka, a po realizacije duplo manje. To znači da kompletna bh. kultura dobija četverostruko manje novaca nego što će od Vlade Hrvatske dobiti tzv. hrvatska kultura u zapadnom Mostaru.
Demarche siccterion
Dugačaj je spisak svih projekata koje će u zapadnom Mostaru finansirati hrvatska hegemonija. Ilustracije radi, navest ćemo da će nekakav Muzej Hrvatske zajednice Herceg-Bosne dobiti 400.000 kuna. Muzej, bezbeli, veliča lik i djelo Mate Bobana, jer prije njega ta tzv. Herceg-Bosna nije ni postojala.
Radio i televizija tzv. Herceg-Bosne će u ukupnom iznosu dobiti 400.000 kuna. Separatistička Hrvatska zajednica HB će za izdavanje knjige o Hrvatima u BiH i ratu dobiti 250.000 kuna, što je enormna svota za izdavački projekat. Zagreb, očito, ne žali para kako bi redizajnirao istinu o genocidnoj agresiji na BiH, koja se, evo, potvrđuje i kroz finansiranje političkih projekata na tzv. kulturnom planu.
Dok lutkarska pozorišta u Sarajevu gotovo da i ne postoje, jer nemaju para, Lutkarsko kazalište Mostar će iz Zagreba dobiti 300.000 kuna. Hrvatsko kazalište Mostar, osnovano odlukom Mate Bobana, dobit će 355.000 kuna. I tako redom…
Bilo bi logično da bh. zvaničnici upute demarš Vladi u Zagrebu i da poruče kako se samo finansijska pomoć preko državnih institucija može smatrati dobrodošlom i prijateljskom, dok finansiranje isključivih hrvatskih projekata ima značenje petljanja u unutarnje stvari BiH. Suvereno je pravo naše Vlade da planski raspoređuje finansijska sredstva.
Zvanični Zagreb na ovaj način destabilizira bh. vlasti, jer tzv. hrvatsku kulturu dovodi u povlašten položaj. Otud, Visoki predstavnik ima zreo prostor da blokira ove okupatorske pečate. On bi mogao usloviti Zagreb, ili da novac pošalje na adresu bh. vlasti, da ga one raspoređuju, ili da blokira isplatu sredstava.
Za civilizaciju je bitniji opstanak stoljetnog Zemaljskog muzeja BiH, ili Nacionalne biblioteke BiH, nego tzv. muzeja Mate Bobana.
Walter, br. 123, 7. XII 2004.