Fudo je volio Narod i Narod je volio Fudu – i to je ono što mu fildžanski garibi nikad nisu mogli oprostiti!
Naš Narod je kao dijete, prepozna ko ga voli i ko mu se raduje. A Fudo se radovao svome Narodu. Zato mu je išao u pohode, na sela i sijela, u muhabete, da što više vremena provede tamo gdje su hajrovi najveći – kod Naroda.
Nema danas gradonačelnika, i neće ga biti zadugo, koji je toliko zijaretio običnog čovjeka, obilazio i gradio sela, hodao po gradilištima, u rudarskim čizmama, kao da je radnik – svjedočeći da je jedan od nas, iz Naroda.
Nema sile koja može pred historijom izbrisati hiljade svjedočenja i fotografija sa kojih sjaji – ko dukat! – da Narod voli Fudu i da Fudo voli Narod.
Uhapsiti ovaj Sjaj, ovu Ljubav, staviti joj lisice, strpati u zatvor – sve u ime mržnje fildžanskih gariba koje je Narod sikterisao – veliko je zlo, koje neće ostati nekažnjeno. Narod ima pravo na pravdu, na pobunu, na bunu. Ne smije se Narod jahati i ponižavati!
Ta kvazibegovska bagra, koja živi od prodaje mezarja i vakufa, od pljačkanja naroda na dženazama, od trgovine šehidima i Srebrenicom, umislila je da je narod stoka, a da su oni Sultani i Dželalije. Baš zato se nikada samozvani lider Bakir nije s nebesa spustio među Narod, kao ni njegove kadaif-gajtandžije.
Umišljeni i silni, puni mržnje i pohlepe, usudili su se da udare na jednu Ljubav. Udarili su na Pravo, Pravdu, Patriotizam.
Zaboravljaju garibi da nema te sile koja je uhapsila Ljubav.
Jer, Ljubav je Dar od Svevišnjeg.
Svim srcem za zeničko srce
Fatmir Alispahić